Etazini Vle Eksplwate Tè Ra nan Repiblik Dominikèn

Etazini Vle Eksplwate Tè Ra nan Repiblik Dominikèn

Pataje Atik sa

Sipòte Nou

Nan mwa fevriye 2025, pandan yon vizit ofisyèl nan Santo-Domingo, Marco Rubio, nouvo Sekretè Deta Etazini an, te rankontre ak Prezidan Luis Abinader ak Minis Afè Etranjè dominiken an. Youn nan sijè prensipal yo te diskite se te eksplozyon tè ra yo, ki gen yon enpòtans estratejik pou gwo pouvwa endistriyèl yo. Etazini eksprime entansyon li pou kolabore ak Repiblik Dominikèn pou eksplore ak eksploze rezèv sa yo.

Tè ra yo se yon gwoup 17 eleman chimik ki natirèlman prezan nan latè epi ki esansyèl nan fabrike pwodwi teknolojik nan domèn defans, ayewospasyal, ak medikal. Yo itilize yo tou nan pwodiksyon telefòn mobil, konpozan machin elektrik, mikwochip, ak enèji renouvlab. Estimasyon preliminè yo montre ke Repiblik Dominikèn gen anviwon 100 milyon tòn rezèv brit tè ra, yon resous ki trè chache pa peyi devlope tankou Etazini.

Sekretè Deta Rubio te deklare ke li prefere wè yon peyi zanmi ak alye nan emisfè a gen aksè a resous sa yo, olye ke yo tonbe nan men yon peyi ki pa zanmi oswa alye, ki lwen nan lòt bout planèt la. Li te ajoute ke Repiblik Dominikèn ta ka benefisye de yon transfè teknoloji pou tounen yon sant modèn nan endistri semi-konducteurs yo. Semi-konducteurs yo se eleman debaz pifò aparèy elektwonik yo; yo trete done epi alimante ekran yo. San yo, anpil aparèy dijital pa ta fonksyone.

Gouvènman dominiken an deja kreye Empresa Minera Dominicana, S.A. (EMIDOM), yon òganis piblik pou ankouraje ekstraksyon resous sa yo. Prezidan Abinader te afime ke Etazini se patnè prefere Repiblik Dominikèn. Depi mwa out 2024, anba administrasyon Prezidan Joe Biden, Etazini ap kolabore ak Santo-Domingo sou fowaj tè ra yo ki nan anba tè pwovens Pedernales, ki sitiye nan sid peyi a, toupre fwontyè ak Ayiti.

Potansyèl pou Ayiti

Malgre ke gen yon gwo potansyèl pou tè ra nan zòn fwontyè Ayiti, espesyalman nan Anse-à-Pîtres, ki anfas Pedernales nan Repiblik Dominikèn, pa gen okenn aktivite kounye a pou eksplore anba tè nan zòn sa a. Nan yon entèvyou an 2024 ak jounal sou entènèt HaitiLibre, enjenyè jewològ ayisyen Claude Prépetit, direktè Biwo Min ak Enèji an Ayiti, te eksprime dezolasyon li devan enkapasite otorite yo pou devlope yon politik eksplorasyon minyè. Li estime ke gen yon gwo pwobabilite pou jwenn tè ra nan rejyon sa a, espesyalman selyòm, ki itilize nan televizyon ekran plat, anpoul ki konsome ti enèji, ak pwojektè. Jodi a, Lachin ak Larisi se premye pwodiktè selyòm. Prépetit souliye ke potansyèl minyè ki poko eksplore reprezante yon opòtinite ekonomik konsiderab pou peyi a. Etid preliminè yo montre ke gen tou depo lò nan pwovens ki nan zòn fwontyè nan nò Repiblik Dominikèn ak Ayiti.

Nan yon moman kote Repiblik Dominikèn ap fè pwogrè nan eksplozyon resous minyè li yo ak sipò Etazini, Ayiti ta dwe konsidere devlope yon estrateji pou eksplore ak jere resous natirèl li yo. Sa ta ka kontribye nan devlopman ekonomik peyi a epi amelyore kondisyon lavi popilasyon an.

Pataje Atik sa

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *