Tragedi De Timoun ki Mouri Frèt nan Yon Machin

Tragedi De Timoun ki Mouri Frèt nan Yon Machin

Pataje Atik sa

Sipòte Nou

Nan yon evènman trajik ki te pase nan dat 10 fevriye 2025, de timoun, youn gen 2 zan ak lòt la 9 zan, mouri frèt pandan y ap dòmi nan yon machin nan tanperati ki te desann a 12 degre Farennayt (-11 degre Sèlsiyis). Manman timoun yo te fè yon apèl dezespere pou jwenn èd, men li te rejte, sa ki soulve anpil kesyon sou efikasite ak reponsivite sèvis sosyal yo.

Detay sou Evènman an

Manman an, ki te nan yon sitiyasyon difisil, te oblije viv nan machin li ansanm ak de pitit li yo apre li te pèdi kay li. Malgre kondisyon metewolojik ekstrèm yo, yo te fòse dòmi nan machin nan, ki pa t gen okenn mwayen chofaj. Nan maten an, manman an te dekouvri ke de timoun yo pa t ap respire epi li te rele sèvis ijans yo. Malerezman, lè èd la te rive, timoun yo te deja mouri.

Reyaksyon Kominotè a

Tragedi sa a te souke kominote a, ak anpil moun ki eksprime kòlè ak fristrasyon yo sou mank de sipò pou moun ki nan bezwen. Òganizasyon charitab lokal yo te deklare ke yo te fè efò pou ede fanmi an, men resous yo te limite. Yon manm kominote a te di, “Li enakseptab ke nan yon sosyete modèn, de timoun ka mouri frèt paske pa gen ase èd pou moun ki nan bezwen.”

Kesyon sou Sèvis Sosyal yo

Evènman sa a te soulve kesyon sou efikasite sèvis sosyal yo ak pwosesis pou bay èd ijans. Manman an te rapòte ke li te kontakte plizyè ajans pou jwenn èd, men li te jwenn repons negatif oswa reta nan repons yo. Yon analiz preliminè montre ke gen yon mank de kowòdinasyon ant diferan ajans yo, sa ki ka mennen nan reta kritik nan bay èd a moun ki nan bezwen.

Apèl pou Aksyon

Apre tragedi sa a, gen yon apèl pou revize sistèm sèvis sosyal yo pou asire ke moun ki nan sitiyasyon difisil ka jwenn èd yo bezwen an tan. Òganizasyon defans dwa moun yo mande pou gen plis resous ak pi bon fòmasyon pou travayè sosyal yo, osi byen ke yon pi bon kowòdinasyon ant ajans yo pou evite yon lòt trajedi konsa.

Pèdi lavi de timoun sa yo nan kondisyon konsa se yon rapèl douloure sou nesesite pou gen yon sistèm sipò sosyal ki efikas ak aksesib. Li enpòtan pou sosyete a reflechi sou fason pou amelyore sèvis yo epi asire ke okenn lòt fanmi pa gen pou sibi yon trajedi konsa nan lavni.

Pataje Atik sa

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *